Lade Inhalt...

Fenomen sive i neregistrirane ekonomije

Primjer BiH

Wissenschaftlicher Aufsatz 2013 34 Seiten

BWL - Allgemeines

Leseprobe

SADRŽAJ

1. Uvod
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKTI ISTRAŽIVANJA
1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA
1.3. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE
1.4. STRUČNE METODE
1.5. STRUKTURA RADA

2. POJAM SIVA EKONOMIJA
2.1. OKVIRI
2.2. UZROCI
2.3. Posljedice

3. SIVA EKONOMIJA U BIH
3.1. OBLICI I OBIM
3.1.1. Neažurno i nepotpuno vođenje poslovnih knjiga
3.1.2. Neevidentirana i roba bez dokazanog porijekla
3.1.3. Neovlašteno obavljanje prometa robe i usluga
3.1.4. Siva ekonomija u vanjskoj trgovini
3.1.5. Rad na „crno“
3.1.6. Utaja poreza
3.1.7. Sječa trupaca i ilegalni izvoz
3.1.8. Bespravna gradnja
3.1.9. Izdavanje stanova i poslovnog prostora bez prijavljivanja prihoda
3.1.10. Neprijavljivanje i manje prikazivanje poreza na prihod građana
3.1.11. Špekulacije prilikom prometa nekretninama
3.1.12. Pranje novca
3.1.13. Tranzit ljudi, droge i oružja
3.2. PRIMJERI
3.2.1. Slučaj
3.2.2. Slučaj
3.3. ANALIZA NEREGISTRIRANE EKONOMIJE ZA PERIOD 2001. - 2012. GODINE
3.3.1. Period 2001. - 2003. godina
3.3.2. Period 2003. - 2012. godina
3.4. Trendovi u susjednim zemljama

4. MJERE ZA SUZBIJANJE I OGRANIČAVANJE
4.1. KONKRETNI KORACI

5. ZAKLJUČAK

LITERATURA

1. Uvod

Niz povezanih i nepovezanih protivzakonitih ponašanja na tržištima donose sitne i većinom kratkoročne dobitke za te aktere. Međutim, kontinuiraju li se takva postupanja tokom vremena, ona će duboko nagrizati stabilnost i uspješnost tog tržišta. Tako nastaje šteta kako na mikroekonomskom tako i na makroekonomskom planu. Tržište gubi svoju bit: konkurentnost i regulativu. Loš imidž i nesigurnost odbija [1] potencijalne ulagače koji žele učestvovati na tom tržištu, a interno se pojavljuju negativne nuspojave.

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKTI ISTRAŽIVANJA

Svaka sfera države BiH na neki način je u krizi, a globalna kriza pogoršala je i pogoršava situaciju. Takvo stanje predstavlja pogodno tlo za širenje sive ekonomije.[2] Međutim, velike krize su u prošlosti bile prekretnica za države, koje bi izlazile iz te krize jače, te bi svoj razvoj držale stabilnim, što se da mjeriti analizom njihovog GDP i GNP-a.

Predmet ovog rada je istraživanje i analiza fenomena stanja i posljedica sive, neosmatrane odnosno neregistrirane ekonomije po ekonomiju BiH, te pronalaženja adekvatnih i učinkovitih mjera za suzbijanje i ograničavanje iste.

Objekti istraživanja su siva ekonomija, neregistrirano poslovanje, neosmatrana ekonomija, razlozi niskog GDP-a per capita, poslovanje u pravnoj državi, mogućnosti stvaranja boljih tržišnih uslova za efikasno i eficijentno poslovanje.

1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

Svaku ekonomiju na svijetu prati siva ekonomija. Posebno je interesantan visok procent u pojedinim branšama (građevina, hotelijerstvo itd.). U zemljama u tranziciji je taj procent tendencionalno visok. Da bi neka država imala odgovor ovakvim pojavama na svojim tržištima, potrebno je detaljno poznavati taj fenomen, njegove stvarne uzroke, obim i posljedice.

Za suzbijanje sive ekonomije u BiH potrebna su detaljna istraživanja stanja u stvarnosti, te praktični „vodiči“ za legalno poslovanje sa naglaskom na beneficije kako za pojedince, građane, tako i za dugoročni uspjeh i opstajanje kompanija. Udio u tom istraživanju ima i ovaj rad koji za cilj ima da:

- Istraži oblike i obim sive ekonomije u BiH
- Podigne svijest važnosti sistematskog i slojevitog pristupa suzbijanja sive ekonomije počevši od pojedinca preko kompanija pa sve do državnih institucija
- Da konkretne korake za smanjenje aktuelnog procenta, a i održavanja malog procenta sive ekonomije u budućnosti.

1.3. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE

Na početku je potrebno postaviti glavnu hipotezu:

Mjerama suzbijanja (Poglavlje 4), sivu odnosno neregistriranu ekonomiju u BiH moguće je smanjiti sa oko 30% [3] na 10-15% (od trenutnog GDP-a).

Za diskusiju su važne i pomoćne hipoteze:

I. Ekonomsko-politička kriza u BIH predstavlja plodno tlo za širenje sive ekonomije.
II. Blagostanje ljudi u BiH gledano statistički (GDP) i „na terenu“ se ne podudaraju.
III. Smanjivanje nezaposlenosti u BiH lokalno, stvaranja plodnog tla, te insistiranje države za povratak bosanskohercegovačkih građane koji žive i rade u inostranstvu, a prije svega visokoobrazovanih mladih ljudi, pridonijelo bi dugoročnom smanjenju sive ekonomije i značajan napredak BiH.
IV. BiH tržišni učesnici sivom ekonomijom i korupcijom padaju na testu odnosno „koče“ inostrane investitore, a pogotovo one, koji su zainteresirani, pored maksimalizacije profita, da istinski potpomognu BiH (Turska, Iran, Rusija, arapske zemlje itd.).
V. Građani BiH (gotovo svi slojevi društva učestvuju svjesno u sivoj ekonomiji) nisu dovoljno svjesni demokratskih načela i modela pravne države, a pogotovo prednosti koje isti donese za sadašnje stanje, te vremena koja dolaze, kako za njih same, njihove najdraže tako i za pokoljenja. Ta svijest je potrebna i da bi se konačno prestala nepoštivati ostvarenja predaka koji već stoljećima hrabro i sa zalaganjem služe ovoj zemlji, te da bi se dobilo dugo čekano poštivanje sa istoka i sa zapada.

1.4. STRUČNE METODE

Da bi se došlo do rezultata postavljenim u predmetu rada potrebno je koristiti sljedeće stručne metode:

- induktivna i deduktivna metoda
- metoda analize i sinteze
- metoda generalizacije i specijalizacije
- metoda dokazivanja i opovrgavanja
- komparativna metoda
- statistička metoda
- metoda modeliranja

1.5. STRUKTURA RADA

Radi upoznavanja sa problemom proučavaju se pojmovi nesmotrena, neregistrirana odnosno siva ekonomija. Nadalje se istražuju najučestalije pojave i uzroci nelegalnog i nelegitimnog poslovanja.

Slika 1: Struktura rada

Abbildung in dieser Leseprobe nicht enthalten

Na primjeru BiH se zatim analizira obim sive ekonomije i veličina štete za ekonomiju i državu. Naposljetku se nalaze konkretne strategije za suzbijanje i preventivno djelovanje, koje proizlaze iz analize sive ekonomije u BiH.

2. POJAM SIVA EKONOMIJA

Pravna država organizira poslovni ambijent, regulirajući uslove bavljenja djelatnostima, pravila poslovanja, granicu između privatnih i javnih interesa, obaveze prema društvu, sankcije za odstupanja od propisanih normi i metoda rješavanja konflikata. Tako ona štiti, ali i ograničava interese različitih aktera. Čovjek svoje ciljeve ostvaruje u uslovima različitih ograničenja, kako prirodnih tako i društvenih. Zato se on maksimirajuće ponaša. To određuje i njegov stav prema regulativama države. Interesi pojedinca su legitimni, ali su važni i interesi društva. Oni nisu uvijek u harmoniji. To može dovesti do poslovanja na, po društveni interes, štetan način.

2.1 OKVIRI

Na prvi pogled se fenomen sive ekonomije čini dobro poznatim u svim slojevima društva. Dok će većina potvrditi da je nedozvoljeno poslovanje negativno za ekonomiju, lako se da uvidjeti da po ovom pitanju niti pojedinci niti država nema izgrađen stav i stvarnu predstavu „sa terena“. Šta je u stvari „siva ekonomija“? Kako se razlikuje od „crne ekonomije“? Šta znače pojmovi nergistrirana i neosmatrana ekonomija?

Pod sivom ekonomijom se podrazumijeva ekonomsku aktivnost koja se ne verificira u skladu sa propisima koji vrijede na datom tržištu. Takvo poslovanje nije statistički registrovana i nije u skladu sa važećim zakonima. Ona se javlja u:

- različitim oblicima,
- raznim poslovnim okruženjima,
- sa različitim intenzitetom,
- uključuje različite grupe stanovništva.[4]

Potrebno je raspolagati sa što sveobuhvatnijom definicijom sive ekonomije, jer ona opredjeljuje izbor metoda procjene i obuhvatnost neformalnih djelatnosti. Bez obzira kako je definirali, ili koji naziv upotrebljavali za ono što ona u najširem smislu obuhvata, samo njeno pominjanje asocira na poslovanja koja nisu formalno registrovana, koje nisu statistički iskazana, koje u nekom vidu krše propise, skrivene aktivnosti. To su naime aktivnosti koje donose koristi subjektima koji ih prakticiraju na štetu općeg interesa.

Siva ekonomija je poslovanje koje je ekonomski legitimna, ali je pravno ilegalna. Nasuprot tome regularna ekonomija je i legitimna i legalna. Ovo je važno razumjeti za prepoznavanje sive ekonomije, jer u mnogim društvima postoje djelatnosti koje nisu zabranjene, ali za čije se obavljanje ne podrazumijeva ispunjavanje bilo kog oblika formalno pravne regulative (npr. svakodnevni angažman u kući članova domaćinstva: spremanje hrane, čišćenje, pranje posuđa, podizanje djece itd.). Taj dio ekonomske aktivnosti se ne može svrstati u sivu ekonomiju.

Pored sive, postoji crna ekonomija, koja predstavlja sve ekonomske aktivnosti koji su zabranjene. Iako zabranjene, one se ne mogu svrstati u sivu ekonomiju, mada ispunjava kriterijum ilegalnosti. Zato se ove aktivnosti klasificiraju u tzv. „crnu ekonomiju“ (npr. promet droga, oružja, pljačka, i dr.). Utaja poreza, u okviru registrirane djelatnosti (primjena niže osnovice, svjesno umanjenje prihoda, nestvarno uvećanje troškova, i sl.), također pripada crnoj ekonomiji.

Bez obzira na vrlo jasno razlikovanje sive i crne ekonomije, u procjenama njihovog iznosa teško je ustanoviti granicu. One se prepliću, jer obavljanje legalne aktivnosti na ilegalan način povlači sa sobom i elemente crne ekonomije (npr. promet robe na sivom tržištu uključuje i utaju poreza).

Nivo sive ekonomije u velikoj mjeri je posljedica makroekonomske regulative, na jednoj strani i suprotstavljenih interesa na drugoj strani. Na državi je da uredi sistem u kome je poslovanje u sivoj zoni neisplativo. Ekonomski subjekti teže pronaći isplative načine poslovanja u sivoj zoni.[5]

Schneider [6] navodi četiri najčešća oblika sive ekonomije:

[...]


[1] Strategije razvoja BiH 2010-2014: http://www.fzzpr.gov.ba/dokumenti/normativni-dokumenti, 9.12.2012.

[2] R. Tomaš: „Kriza i siva ekonomija u Bosni i Hercegovini“, Friedrich Ebert Stiftung, Sarajevo, 2010

[3] Iz istraživanja Dell Anno, Roberts and Marje Pirsilo procjenjeno je da se siva ekonomija u BiH u periodu od 2001.‐ 2003. godine kretala oko 58%, a prema istraćivanju Friedrich Ebert Stiftung-a iz

2008: 26,52 (FbiH sa 29,67, RS 20,52 i Brčko 29,22). Špekulira se da se siva ekonomija BiH kreće oko procenta 30% od GDP (vidi poglavlje 3 za obim sive ekonomije u BiH).

[4] P. A. Samuelson i W. D. Nordhaus, "Ekonomija", Mate, Zagreb, 2007

[5] R. Tomaš: „Kriza i siva ekonomija u Bosni i Hercegovini“, Friedrich Ebert Stiftung, Sarajevo, 2010

[6] F. Schneider: „The Shadow Economy in Germany: A Blessing or a Curse for the Official Economy?“, Economic Analysis & Policy, Vol. 38. No. 1, March 2008, str. 90.

Details

Seiten
34
Jahr
2013
ISBN (eBook)
9783656362036
Dateigröße
780 KB
Sprache
Kroatisch
Katalognummer
v208147
Institution / Hochschule
Internacionalni Univerzitet Travnik – Sveučilište/Univerzitet "Vitez" Travnik
Note
18/20
Schlagworte
fenomen primjer

Autor

Teilen

Zurück

Titel: Fenomen sive i neregistrirane ekonomije